Kutak logopeda

Logopedija

Logopedija je znanost koja počiva na prevenciji, otkrivanju, dijagnosticiranju i tretmanu poremećaja humane komunikacije.

Pod humanom komunikacijom podrazumijevaju se svi oni procesi i funkcije koji su povezani s proizvodnjom govora te s percepcijom i produkcijom oralnog i pisanog jezika, kao i oblicima neverbalne (neoralne, nevokalne) komunikacije.

Ljudska komunikacija objedinjuje specijalizirane sustave: spoznaje, semantike, fonologije, pragmatike, senzorike, motorike i fiziologije.

Uloga logopeda

Djelatnost logopeda uključuje prevenciju, rano otkrivanje, procjenjivanje i dijagnosticiranje, tretman, intervenciju, savjetovanje, management, te kliničko-laboratorijska istraživanja područja ljudske komunikacije.

Logoped postavlja dijagnozu poremećaja govorno-glasovne komunikacije na temelju objektivnih testova, opažanja te ako je to potrebno i u većini slučajeva, konzultacija s drugim stručnjacima. Logoped intervenira u slučaju poremećaja komunikacije kako bi pomogao klijentu u ostvarivanju najviše moguće razine komunikacije, a izradom ciljeva i izborom terapijskih postupaka prema sveobuhvatnoj kliničkoj slici.

Područja logopedske intervencije

Teškoće u komunikaciji obuhvaćaju sve dobne skupine, odnosno urođene i stečene poremećaje:

govora, tj. artikulacije, fluentnosti, rezonancije i glasa, uključujući aeromehaničke komponente respiracije;
jezika, tj. fonologije, morfologije, sintakse, semantike i pragmatičkih, socijalnih aspekata komunikacije, uključujući razumijevanje i ekspresiju u oralnim, pisanim, grafičkim i ručnim modalitetima; jezičnog procesiranja;
gutanja ili drugih gornjih aerodigestivnih funkcija,
kognitivnih aspekata komunikacije (npr. pažnje, pamćenja, rješavanja problema, …);
senzorne svjesnosti povezane s komunikacijom, gutanjem ili drugim gornjim aerodigestivnim funkcijama
sluha i slušanja (gubitak sluha, slušno procesiranje i dr.)

Načela rada logopeda u Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži

1.

Logoped planira terapiju prikladnu učenicima, temeljenju na ljudskom rastu i razvoju, kao i teoriji učenja, ciljevima pojedinačnog plana obrazovanja, ili pojedinačnog okruženja, te stupnju teškoća učenika.

2.

Logoped cijeni važnost ljudskih odnosa i podupire razvoj ljudskih potencijala.

3.

Logoped surađuje s kolegama u školi, roditeljima/odgojiteljima i društvenom okolinom kako bi podržavao učenje učenika, njihovu dobrobit te njihove vještine komuniciranja.

4.

Logoped razumije na koji način komunikacijske sposobnosti, odnosno njihov nedostatak, utječu na sposobnost učenja učenika, te na njihovu sposobnost da učinkovito komuniciraju.

5.

Logoped poznaje raznovrsne teorije razvoja govora i jezika.

6.

Logoped poznaje različite instrumente i strategije procjene.

7.

Logoped poznaje različite strategije intervencije.

8.

Logoped razumije razliku između poremećaja u komunikaciji i zakašnjele komunikacije (zakašnjeli govor), te različitosti/dijalektalne varijacije.

9.

Logoped poštuje osnove komunikacije koju podučava, te ih nastoji povezati sa svakodnevnim životom.

10.

Logoped shvaća da komunikacija nije statična, nego stalno mijenjajuća kompleksna vještina.

11.

Logoped prihvaća mnoge perspektive.

12.

Logoped zna primijeniti interdisciplinarni pristup terapeutskoj intervenciji.

13.

Logoped prepoznaje kontinuitet učenja i zna kako primijeniti planove za ranu intervenciju.

14.

Logoped podučava učenike efikasnoj komunikaciji govorom, slušanjem, čitanjem i pisanjem.

15.

Logoped primjenjuje raznovrsne testove i mjere za utvrđivanje komunikacijskih snaga i nedostataka, kako što su standardizirani testovi koji se odnose prema normi, te specifični testovi.

16.

Logoped varira vrstu terapeutske intervencije prema tipu komunikacijskog nedostatka.

17.

Logoped prilagođava pisanu i usmenu komunikaciju potrebama učenika.

22.

Logoped prikuplja, dokumentira, te analizira informacije o izvedbi kroz sistematizirano promatranje i bilježenje učenja učenika, uzoraka ponašanja, te odgovora u području komunikacijskog, socijalnog, razvojnog i/ili općeg ponašanja.

23.

Logoped analizira interese, sposobnosti, načine komunikacije te stilove učenja pojedinih učenika.

24.

Logoped je otvoren prema i cijeni različite perspektive pojedinih disciplina i individualnih učenika.

25.

Logoped je predan poboljšanju svoga rada korištenjem različitih vrsta procjene, formalnih i neformalnih.

26.

Logoped je voljan koristiti različite pristupe da osigura uspjeh učenika.

27.

Logoped vjeruje u važnost organizacije, pripreme i mjerenja stečenih vještina.

28.

Logoped je voljan koristiti raznovrsne izvore, oruđa podučavanja i pomoćnu tehnologiju.

29.

Logoped je spreman sudjelovati u kontinuiranim obrazovnim aktivnostima koje osiguravaju profesionalni razvoj.

30.

Logoped je predan učenju kroz cijeli život.

Izvori : International Association of Logopedics and Phoniatrics, An International Directory of Education for Speech-Language Pathologists / Speech Therapists / Logopedists / Orthophonistes, American Speech-Language-Hearing Association

Potpomognuta komunikacija

Struktura i složenost komunikacijskih i jezično – govornih poremećaja koji su vezani uz cerebralnu paralizu, genetske sindrome, poremećaj iz spektra autizma i ostale višestruke teškoće, zahtijeva primjenu različitih metoda i pristupa od najranije dobi djeteta do kraja njegovog školovanja.

Sukladno tome se sve češće koriste različite metode potpomognute komunikacije koje imaju za cilj poticanje socijalne interakcije i komunikacije, izražavanja osnovnih životnih potreba, učenja te poboljšanja kvalitete života. U logopedskom radu s djecom koristimo: niskotehnološka sredstva komunikacije kao što su predmetna komunikacija, predmetni simboli (Tangible Symbol System), komunikacijske knjige (PECS metoda) i ploče, Eye Gaze komunikaciju pogledom, srednjotehnološka sredstva (sklopke, komunikatori), visokotehnološka sredstva komunikacije – Tobii Communicator (Sono Primo), softver Grid 3, Boardmaker te terapiju oralnog pozicioniranja ( OPT) za poticanje oralno-motoričkog razvoja uz talktools alate.

Niskotehnološka sredstva komunikacije

Niskotehnološka sredstva su sva sredstva koja ne trebaju električnu energiju da bi se korisnik njima služio, a većina njih je ručno rađena i individualno prilagođena svakom korisniku. To su razne vrste opipljivih objekata (konkretni predmet, umanjeni objekti ili dijelovi objekata), komunikacijske ploče ili knjige.

PECS

PECS (The Picture Exchange Communication System) predstavlja sustav komunikacije koji se temelji na razmjeni sličica. Razvili su ga Lori Frost i Andy Bondy prvenstveno za djecu s poremećajem iz spektra autizma, ali se koristi i kod drugih komunikacijskih poremećaja.

Više

Način podučavanja PECS-a temelji se na primijenjenoj analizi ponašanja, a bihevioralni postupci vođenja i oblikovanja u učenju iniciranja interakcije dovode do temeljnog shvaćanja koncepta komunikacije. Ovakav sustav komunikacije pokazao se izrazito efikasnim kod djece s poremećajem iz spektra autizma kod kojih klasični logopedski postupci za poticanje govora nisu učinkoviti jer djeca s poremećajem iz spektra autizma često nisu motivirana za komunikaciju te imaju teškoće imitacije. Uvođenje PECS ne zahtjeva da dijete sjedi za stolom, a sličica kao alternativna komunikacija ne sputava razvoj govora već mu doprinosi.

Komunikacijske ploče

ploča s vizualnim simbolima vezana uz neku situaciju, mjesto, aktivnost
vizualna reprezentacija jezika

Više

Komunikacijska ploča je sredstvo komunikacije za neverbalne osobe ili za one koji ne govore razumljivo. Može se upotrebljavati i kao podrška u razumijevanju jezika – nedovoljno razumijevanje jezika. Najčešće se izrađuje za specifičnu osobu ili situaciju.

Predmetni simboli

Predmetni simboli predstavljaju aktivnosti, predmete, mjesta, događaje, ljude i sve ono što obuhvaća receptivna i ekspresivna komunikacija.

Više

Najčešće su izrađeni od cijelog predmeta (u manjim dimenzijama) ili dijela predmeta i nalijepljeni na tvrđi karton – karticu. Uz njih možemo staviti i odgovarajuću sliku kako bi dijete gledajući predmetni simbol, s vremenom prenijelo njegovo značenje i na sliku.

Predmetni simboli se koriste u prijelaznom periodu s predmetne na slikovnu komunikaciju (PECS – metoda komunikacije kroz slike). Njihova glavna zadaća je opredmetiti govor i učiniti ga razumljivim djeci s komunikacijskim teškoćama.

Koristimo ih u radu s djecom oštećena vida, zatim onom koja otežano prepoznaju slikovne simbole kao i onom koja trebaju multisenzorni pristup pri usvajanju jezika i govora.

Srednjotehnološka sredstva komunikacije

Srednjotehnološka sredstva komunikacije su sva sredstva kojima su potrebne baterije kako bi funkcionirala. To su komunikatori i sklopke koji se aktiviraju dodirom ili pritiskom ruke, a prenose određenu poruku okolini te služe kao sredstvo komunikacije.

Visokotehnološka sredstva komunikacije

Visokotehnološka sredstva su sredstva kojima je potrebna električna energija kako bi funkcionirala. To su komunikacijski uređaji, tj. komunikatori, sustavi koji se aktiviraju pogledom, uređaji za skeniranje objekata, osobna računala, razne vrste „pametnih telefona“, tableti, prijenosni elektronički organizatori.

Više

Tijekom rada u Centru često se koristi aplikacija Cboard. Cboard je besplatna aplikacija za djecu i odrasle osobe s govornim i jezičnim teškoćama, koja pomaže u komunikaciji uz pomoć simbola i čitača zaslona (pretvorbe teksta u govor). Nadalje, koristimo softvere Grid 3 i Tobii Dynavox.

Grid 3 je komunikacijski softver tvrtke Smartbox koji ljudima s teškoćama pomaže komunicirati, kontrolirati okolinu i upotrebljavati računalo. Podržan je na Windows platformi, lagan je za instalaciju i korištenje.

Može se koristiti na više načina:

upravljanje pogledom (eye gaze)
upravljanje pomoću dodira i pokazivanja (touch and pointing)
upravljanje pomoću sklopki (switch technology)